Arhiva za januar 2010

Kolona za destilaciju alkohola

E, nakon destilatora za vodu, sledilo je razmišljanje na temu patoka ili pataka ili kako li već ko zove onu poslednju frakciju u pečenju rakije. Ono što sam primetio do sada je da svako ima svoje tajne pečenja rakije, od kojih su 90% užasne gluposti.

  Naši ljudi su neverovatni, svako je najpametniji na svetu a svi ostali su neznalice. Nešto slično sa fudbalom, svi bi bili bolji selektori samo je onaj  nesretnik, koji je na tom mestu, teški moron.

   Elem, najteži slučaj su oni koji patoku prebacuju u sledeći kazan i nastavljaju destilaciju. Ovde bi sada došla na red čitava teorija o masenim i zapreminskim udelima i parcijalnim pritiscima pare i temperaturama ključanja i destilaciji i itditditd… čisto zamaranje. Dovoljno je reći da je mnogo bolje izdvojiti iz patoke etil-alkohol, to je alkohol koji pijemo u svakoj prilici  i za svadbe i rođenja i sahrane i za srećan put i za dobrodošli i… za sve ostalo i prebaciti ga u sledeći kazan ili bilo koji kazan po redu i predestilisati.

Nikako nije interesantno prebacivati gomilu djubreta i balasta umesto ono malo alkohola koji nam treba.

Sve bi bilo jako lako da je u pitanju obična, ali kako imamo posla sa frakcionom destilacijom to je i proračun kolone bio posebna priča. Ja sam tehnolog po profesiji, imam i dosta iskustva u radu po raznim proizvodnjama, pa mi je trebalo dosta vremena i strpljenja da sve dovedem do trenutka kada je potrebno uzeti alat u ruke. U svakom slučaju, kolona je proračunata na osam teoretskih podova i kao krajnji rezultat daje 93,8% etilalkohol. Međutim, pošto nemam skupe laboratorijske aparate za merenje količine alkohola već staklene areometre kao i ostali koji se petljaju sa rakijom, bio sam zadovoljan i sa rezultatom 93%.  Ako kažem 93 nisam slagao sigurno. Kapacitet joj je oko 1,5 l/h.

   Posebna priča je posuda u koju se sipa patoka i za čiji poklopac je kolona pričvršćena. To je lonac za kuvanje paradajza od 30l iz naše kuhinje, kome smo probušili poklopac. Supruga nije bila nimalo srećna zbog toga ali je sve bilo gotovo kada je ona videla šta se dogodilo.   

Kolona i majstori

Ovo levo sam ja a desno je moj drugar Zlatko, inače mašinac i zadužen za sve radove te vrste. U radionici – ja sam onaj koji radi one dosadne poslove. Svi radovi koji će se pojaviti ovde su proizvod rada nas dvojice. Naše supruge često nisu mogle baš da nas razumeju ali su svakako dale punu podršku svemu što smo radili (pomenuti lonac je posebna priča), hvala im na tome. Ova fotografija je postavljena čisto da se vide dimenzije samog uređaja.  Naravno da se ne vide svi hladnjaci koji su unutar cevi i na ovoj slici nije prikazan nikakav izvor toplote ali to nije ni važno jer radi i na struju i na plin i na otvoreni plamen od drva..

   Rukovanje je jednostavno, sipate patoku u donju posudu, stavite poklopac, upalite vatru (rešo, gorionik ili šta drugo…) priključite dovod vode, podesite protok vode pomoću tri slavinice (na slici su male i zelene) i to tako da je na donjem termometru do 90C na gornjem ne dozvoljavate da pređe 82C a u tabarci (siva cev sa strane) je potrebno da je protok takav da je ona hladna cela. Temperatura od 90C na donjem termometru znači da će kompletan etilalkohol, koji inače ima nižu tačku ključanja kao čist, kao smeša sa vodom ispariti i krenuti u kolonu, 82C na gornjem termometru će vam obezbediti da  etilalkohol ima potrebnu koncentraciju.

   Sve u svemu ostaje vam da gledate kako veoma čisti etilalkohol, poreklom iz patoke, puni bocu.

   Kada temperatura na donjem termometru počne da raste prema 100C tako da vidite da povećanje protoka vode nema smisla, kada počinje da raste temperatura na gornjem termometru do oko 87C a vi sve više otvarate gornju slavinu a na izlazu sve ređe kaplje, to je siguran znak da je sav etilalkohol predestilisao. Gasite vatru.

   Imate kao rezultat 93% etilalkohol u boci i gomilu viših alkohola, vode i teško isparljivih komponenti patoke u ostatku u loncu. Sve ono što kvari rakiju i stvara glavobolju ostalo je dole a samo ono što pijemo je prošlo gore. Šta je važno – to što ćemo u sledeći kazan dodati samo ono što ćemo i piti a neće nas  boleti glava. Evo kako izgleda kolona u preseku.

presek kolone

   Ono što je još važno, kolona može da odvoji etilalkohol iz patoke zatim može da odvoji metilalkohol iz prvenca ali ne može da razdvoji acetate od etilalkohola iz prvenca, nema tu oštrinu razdvajanja. Na kraju svih krajeva ipak je ovo kolona za destilaciju etilalkohola a ne sofisticirani laboratorijski uređaj. 

Kolona ne može da se koristi za pečenje rakije, iz prostog razloga što je ovo kolona za frakcionu destilaciju a poznato je da je rakija skup veoma različitih supstanci, koje ne smemo razdvajati.

Etilalkohol koji daje nije PA  kvaliteta. 

Nije ni važno.

 

  

Kontinualni destilator za vodu

Kontinualni destilator za vodu

 

Viđao sam ih po laboratorijama, u firmama u kojima sam radio. Ideja je dobra, priključiš crevo za vodu, odvrneš ventil, uključiš u struju i on radi. Destiliše vodu, neprekidno, ne misliš više na njega a bure sa vodom se puni. Super.

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 1. Ovo je naš rad, završen i sa donjom posudom predviđenom za grejanje plinskim brenerom.

 

   

 Kasnije, kada sam počeo da razmišljam o nekim drugim stvarima kao što je pečenje rakije i sve u vezi toga, palo mi je na pamet da je samogradnja ovakvog uređaja prava stvar. Destilovana voda je neophodna i to u velikim količinama za naravnavanje rakije odnosno za podešavanje stepena jačine.

   Problem broj jedan je bio odabir materijala. Naravno da je prohromski lim ono što vam prvo padne na pamet, ali koliko košta, ko će da ga oblikuje i na kraju najvažniji problem – ko će da ga zavari? Znači – otpada. Drugi materijal je bakar što je mnogo prihvatljivije rešenje, jeftinije i lakše za obradu. Ionako se kazani za rakiju prave od bakra.

   Znači izbor je bakar i to za one delove koji dolaze u dodir sa parom i kasnije nakon kondenzacije sa destilovanom vodom. Gotove cevi različitih prečnika se mogu kupiti u svakoj prodavnici grejne instalacije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 2. Pogled odozgo u hladnjak (tabarku), vidi se napajanje vodom, spirala u kojoj se kondenzuje para, izlaz i preliv prema posudici koja održava nivo vode u donjoj posudi za isparavanje.

 

 

  Pošto sam preživeo uništenje šerpe za kuvanje paradajza, što će biti tema sledeće priče, morao sam da smislim i posude za isparavanje vode i za hladnjak a da sve izgleda kompaktno. Rešenje sam našao na vojnom otpadu. Posude za prenos hrane, lake, duplih zidova, različitih zapremina (od 5 i 10 litara) a upasuju se jedna u drugu. Odlično i baš ono što treba. Na istom otpadu sam našao i prelivnu posudicu, iako je nije teško ni napraviti. Uštedeo sam par radnih sati. Neću ni da spominjem koliko su posude bile jeftine.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3. Donja posuda za isparavanje, sa stalkom i posudicom za održavanje nivoa vode.

 

  

I na kraju što se materijala tiče bilo je potrebno razmisliti o izvoru toplote za pogon destilatora. Strujni grejači iz bojlera su se sami nametnuli ali šta ako nema struje?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4. Donja posuda sa strujnim grejačima.

 

 

Onda se mora ili ložiti vatra ispod ili postaviti plinski gorionik

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 5. Donja posuda ispod koje se loži

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6.  Stalak i plinski brener

 

U oba slučaja sa spoljnim zagrevanjem, donja posuda je ista tako da sam kupio dve posude od po 5 litara i jednu od 10. U jednu posudu od pet litara biće ugrađen strujni grejač a druga će biti za spoljno grejanje plinom ili drvima. Posuda od 10 litara će biti hladnjak.

   Problem sa izborom materijala je rešen.

 

Bilo je interesantno prokljuviti kako radi sistem, i zato je i cela priča i počela. Glavolomke su odlična vežba protiv svih vrsta negativnih energija.

Naravno da sam mogao razlupati neki već postojeći destilator, ali čemu onda sve ovo. Mnogo je lepše neke stvari dokučiti sam pa makar to bilo otkrivanje vruće vode kao u ovom slučaju.

 I evo kako radi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7. Presek destilatora, trebalo bi da se vidi sve i da je sve jasno.

 

Ovde nisam fotografisao završenu posudu sa elekktričnim grejačima, ali verujte mi na reč da ima i termostate (zaštita od nestanka vode) i prekidač- sklopku …. sve što se zahteva za bezbedan rad električnog uređaja.

 

  Potrebno je veoma malo vremena da se ukapira potreban protok vode i količina energije koja se doprema na različite načine, ali sve to spada u normalan početak rada sa bilo kojim uređajem.

 

I za kraj!

 

Uzorak vode je odnet u Vršac u enološku stanicu i nakon analize dobili smo i papir sa zvaničnom potvrdom da je kvalitet destilovane vode iz ovog uređaja pogodan za naravnavanje rakije.

 

Živeli!!

 

  

 

prvi

Ovo je novi blog.
Moj prvi ikada.
Bez pritužbi molim, bar ne na početku da se ne obeshrabrim. Hvala!

O čemu ću pisati?

Popodnevne hobi majstorije nastale malo iz dosade a malo iz dokazivanja sebi da je sve moguće. Samo malo upornosti.

Sve buduće teme su našle svoje mesto u mom dvorištu, radionici, kući…

Na kraju krajeva, ovo je test, čisto da vidim kako sve radfi.

Pozdrav do prve teme.

Hello world!

Welcome to WordPress.com. This is your first post. Edit or delete it and start blogging!


Kategorije